Najčešće povrede u sportu
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 16 | Nivo: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja

Sadržaj
POVREDE MIŠIĆA KOD SPORTISTA…………………………………………………………………3
MIŠIĆNI KATER…………………………………………………………………………………………7
DISTENSIO………………………………………………………………………………………………..8
RUPTURA PARCIALIS…………………………………………………………………………………..8
KOMPLETNA RUPTURA………………………………………………………………………………..9
POVREDE MENISKUSA KOLENA…………………………………………………………………...…12
KLINIČKA SLIKA………………………………………………………………………………………...12
DIJAGNOZA …………………………………………………………………………………...………….13
LEČENJE…………………………………………………………………………………………………...14
POVREDE LAKTA………………………………………………………………………………….......…15
TENISKI LAKAT……………………………………………………………………………………… …15
LUKSACIJA LAKTA………………………………………………………………………………………16
LITERATURA…………………………………………………………………………………………...…17
POVREDE MIŠIĆA KOD SPORTISTA
Mišićno tkivo čini osnovu fiziologije sporta, osnovno svojstvo mu je savlađivanje gravitacione i inercione sile prilikom pokreta. U našim istraživanjima oko 5o% od ukupne telesne mase odlazi na mišićnu muskulaturu, kod vrhunskih sportista atleta ove vrednosti su i veće. Mičićno tkivo se sastoji iz ćelija koje su sposobne da pod uticajem nadražaja kontrahuje, skraćuje. Razlikujemo tri vrste mišićnog tkiva poprečno prugasto, glatko i srčano mišićno tkivo. Kod povećanog rada mišićno vlakno se ponaša dvojako.
Fiziologija mišićnog tkiva 
Ako su naprezanja dugotrajna, ona ne zadebljavaju, već se adaptira da dugo bez zamora vrši povećani rad. Snaga kontrakcije mišićnog vlakna je proporcionalna njegovoj debljini, a skraćivanje - njegovoj dužini (zakon debljine i dužine). U citoplazmi mišićnog vlakna (sarkoplazma) nalaze se vlakna miofibrile (produkt sarkoplazme). Sarkoplazma sadrži hranljive materije u vidu zrnaca (belančevine, glikogen, lipoidi) i mišićni hemoglobin. Prisustvo ovih materija uzrokuje promenu boje mišićnih vlakana: mutna, crvena, svetla i bleda. Crvenu boju vlakna daje mišićni hemoglobin, i ova vlakna su spora sa relativno malim moto - neuronima, koja se odlikuju velikom sposobnošću za stvaranje aerobne energije. Svetla mišićna vlakna su brza, inervišu veliki moto - neuronima, koji se odlikuju velikom sposobnošću za stvaranje aerobne energije. Bela mišićna vlakna su brza, inervišu veliki moto - neuroni i imaju veliki potencijal za stvaranje anaerobne energije. Miofibrili ili kontraktilna vlakna su najvažniji deo poprečno prugastih mišića direkno su zaduženi za kontraktilnost mišića koja je u sportu najvažnija. Obavijena su mrežastim kolagenim vlaknima vezivnog tkiva i sjedinjuju se u mišićne snopiće. Dalje, oni sa rastresitim vezivnim tkivom povezuju mišićne snopiće u veće mišićne snopove. Ovo rastresito tkivo je perimizijum mišića koji ima veliki značaj u unutrašnjoj mehanici mišića, i omogućava lako međusobno pomeranje mišićnih snopova, kao i lako kliženje jedan preko drugog, bez poremećaja građe mišića. Mišićni tonus ili blaga zategnutost nastaju u mirovanju kada motorna vlakna šalju nadražaje minimalnog intenziteta. Poremećaj (povreda živca) tonus mišića gubi se a samim time i sposobnost kontrakcija postaju mlitavije i oduzetije. Mišići se nalaze pod kontrolom kore velikog mozga odakle se vrši njihova kontrola, zategnutosti i položaja određenog dela tela u prostoru. Protok krvi kroz kapilare i njihovo direkno delovanje na suženje i širenje kao i ishranu mišića regulišu vegetativna vlakna
... 

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]